Višegodišnji projekt SIR I VRHNJE umjetnice Kristine Leko u suradnji sa Udrugom [BLOK] – Lokalna baza za osvježavanje kulture počiva na iskustvu prethodnog istraživačko-umjetničkog projekta Kristine Leko “O mlijeku i ljudima”, 2001.-2003., koji je finaliziran kao participacijski izložbeni projekt u suradnji s deset poljoprivrednih obitelji u Mađarskoj i Hrvatskoj. Oba projekta bave se tranzicijom iz socijalističkog u kapitalistički sustav te postavljaju pitanje o statusu malih «subjekata» u globalnim kretanjima industrije hrane, tj. o lokalnim posebnostima u sve-europskom izjednačavanju gospodarskih standarda. Istražujući obiteljska gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka u Mađarskoj, koja je tada bila dio EU, i u Hrvatskoj, koja to još nije bila, Leko je uvidjela strukturalne probleme s kojima će se mala gospodarstva odnosno zagrebačke mljekarice susresti ulaskom Hrvatske u EU. Na osnovi toga su 2002. godine Kristina Leko i Udruga [BLOK] pokrenuli inicijativu za zaštitu zagrebačkih mljekarica: 31. kolovoza u sklopu UrbanFestivala izvedena je akcija dijeljenja sira i vrhnja na zagrebačkoj tržnici Dolac, pod nazivom „Mlijeko 2002“. Leko je nakon toga nastavila svoje umjetničko istraživanje i snimanje na zagrebačkim tržnicama.
Slijedeće su, 2003. godine, Leko i Udruga [BLOK] proveli višemjesečno terensko istraživanje (intervjui, anketa) o obiteljskom i ekonomskom položaju mljekarica kojim je obuhvaćeno ca. 450 mljekarica. Rezultati istraživanja i dokumentiranja predstavljeni su u prosincu 2003. na izložbi, kroz medijsku kampanju te na mrežnim stranicama koje su predstavile mljekarice sa šest zagrebačkih tržnica. Odgovorni službenici-ce pozvani su na okrugli stol : “Mogu li zagrebačke mljekarice pristupiti EU?”, koji je održan u Kulturno-informativnom centru (KIC).
Dana 7. prosinca 2003. godine, kao zaključno događanje intenzivnog jednoipolgodišnjeg istraživačko-dokumentarnog procesa, otvorena je izložba u Galeriji Proširenih medija HDLU-a. S namjerom da se tema predstavi široj i ne isključivo umjetničkoj publici, primijenjen je format otvorenog ureda, uz istodobnu prezentaciju umjetničkih artefakata i mrežnih stranica. Postav izložbe je uključio 1) Sir i vrhnje, trokanalnu video instalaciju; kolaž kratkih video izjava i portreta mljekarica, video arhiv; 2) instalaciju Kuhinjske krpe zagrebačkih mljekarica, zbirku od preko 200 kuhinjskih krpa, prikupljenu na način razmjene starog za novo u tjednu prije otvorenje izložbe; 3) Knjigu molbi za 22. stoljeće, smještenu ispred kuhinjskih krpa, u koju su prikupljani potpisi, te koja danas broji oko 1200 potpisa; 4) 448 upitnika, u muzejskoj vitrini bili su u jednom snopu izloženi svi tijekom istraživanja ispunjeni anketni listići na temelju kojih je nastala baza podataka o mljekaricama te prateći statistički podaci; 5) Mlijeko 2002, muzejska vitrina s artefaktima: pregačama i zdjelicama iz prve akcije dijeljenja sira i vrhnja 6) Jedan dan na Trešnjevci, zbirka od nekoliko kuhinjskih krpa s potpisima njihovih vlasnica prikupljenih na tržnici Trešnjevka; 7) Portreti mljekarica, na zidu izložena serija od ca. 600 fotografija manjeg formata, portreti mljekarica; pri tome je svaka mljekarica koja je došla na izložbu dobila svoju fotografiju. Izložba je privukla pažnju javnosti s dva happeninga na otvorenju: krava Beba dopremljena je u centar grada, a tri su mljekarice besplatno dijelile sir i vrhnje.
Uoči otvorenja izložbe pokrenute su mrežne stranice projekta sirivrhnje.org. Na početnoj stranici nalazila se Deklaracija o mljekaricama. Potpisujući je, publika je dala podršku inicijativi za zaštitu mljekarica kao kulturne baštine. Tijekom sljedećih mjeseci prikupljno je cca 3000 potpisa dok je u tjedan dana trajanja izložbe prikupljeno 1978 potpisa. Stranice su sadržavale 474 osobnih stranica mljekarica s po nekoliko portretnih fotografija, s fotografijama njihovih proizvoda i audio/video isječcima iz intervjua. Baza podataka po kategorijama omogućila je građanima/kama i posjetiteljima/cama izložbe da lociraju i odaberu svoju mljekaricu na jednoj od šest tržnica te o njoj napišu i objave priču. Mrežne stranice su bile važan strukturni element izložbe, budući su u prostoru izložbe prikupljani komentari tj. priče posjetitelja.
Uz izložbu je pokrenuta medijska kampanja čiji je cilj bio postaviti mljekarice u središte medijske pozornosti na tjedan dana. Glavni partner bila je TV emisija Hrvatske radiotelevizije „Dobro jutro Hrvatska“.