n a   t r ž n i c i   ||   s t a t i s t i k a   ||   p r i č e   ||   a u d i o   ||   r e c e p t i   ||  l i n k o v i
 
index

1. Tržnicom Dolac tijekom 2002. kolale su glasine da ce oni koji žele prodavati sir na tržnici morati kupiti i postaviti svoje hladnjake. Potom su kolale glasine da ce najam vitrine-hladnjaka stajati mjesecno oko 1000 kuna. Na Dolcu, koji je najelitnija tržnica, ukupni mjesecni utržak kod gotovo 50 % mljekarica ne prelazi 3000 kuna. Vecina mljekarica placa mjesecnu rezervaciju od 125 kuna, a sve placaju svaki puta kada dodu mjestovinu 10 kuna (Dolac), odnosno 13 kuna (ostale tržnice). Pored toga, tu su troškovi iznajmljivanja vage (13 kuna) i suncobrana (13 kuna), te troškovi prijevoza koji se krecu od 0 do 100 kn po dolasku. Na mlijecnom odjelu u zatvorenom dijelu tržnice Dolac nekoliko mljekarica dolazi tri ili više puta tjedno na tržnicu, te one svoju robu skladište u hladnjacama. Ovisno o kolicini robe, skladištenje placaju 300 do 600 kuna mjesecno. Takvih mljekarica je na tržnici Dolac desetak, a na ostalim tržnicama ih nema, jer na ostalim tržnicama ne postoji mogucnost skladištenja. Vecina starijih mljekarica, ima relativno malo robe, te one ne placaju mjesecnu rezervaciju, nego samo mjestovinu (placovinu). Tako je na Dolcu i na svim ostalim tržnicama. Najveca vecina mljekarica nije u mogucnosti podnijeti znacajnije poskupljenje prodajnog mjesta, do kojeg može doci nastupi li obveza hladnjaka na tržnicama.

Natrag na deklaraciju
vise o tome

2. Donošenje i primjena Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka, te izgradnja suvremenog nezavisnog državnog laboratorija, jedan su od uvjeta uključivanja u gospodarsku razmjenu sa EU. Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka, primjenjuje se od 1. siječnja 2001. godine. Novi nezavisni državni laboratorij u Križevcima počeo s radom ljeti 2002. godine. Probno pregledavanje mlijeka 2002. proizvelo je skandal jer se ispostavilo da hrvatsko mlijeko ne zadovoljava kvalitetom, te shodno tome nije odobren izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda hrvatskih velikih proizvodača u Europsku zajednicu. Što se tiče zagrebačkih mljekarica i njihovog svježeg sira - «Budući da se svježi sir u seoskim kućanstvima proizvodi od nepasteriziranog, spontano zakiseljenog mlijeka, bakteriološka ispravnost domaćeg svježeg sira većinom ne zadovoljava (prisustvo koliformnih mikroorganizama, streptokoka iz skupine enterobakterija, te kvasca i plijesni).» Navod iz članka «Hrvatski autohtoni sirevi», prof. dr. sc. Jasmina Lukač Havranek, u knjizi «Sir, tradicija i običaji», Pučko otvoreno učilište Zagreb, 2003.

Natrag na deklaraciju
vise o tome

3. Zagrebačke mljekarice većinom pripadaju u 95% proizvođača mlijeka u Hrvatskoj koji imaju ili do tri krave (61,91%proizvođača) ili od četiri do devet krava (33,37%). U prosjeku zagrebačke mljekarice imaju približno 4 krave, te progresivno smanjuju broj krava od ranih devedesetih. Restrukturiranje mljekarskog fonda, koje prati europsku razvojnu politiku, te mu je cilj podići prosjek broja krava po proizvođaču mlijeka u tranzicijskim zemljama, već je donijelo, a u budućnosti će donijeti i daljnje znatne socijalne i klasne promjene i u Hrvatskoj. Pod inače, u Statističkom ljetopisu 2001. stoji da su 31. ožujka 1931. u Hrvatskoj pravne osobe i obiteljska gospodarstva imala milijun i 55 tisuća goveda, a godine 2000. imali smo 427 tisuća goveda. 1992. obiteljska poljoprivredna gospodarstva imala su 473 tisuće goveda, a 2001. 381 tisuću, što pokazuje rast u odnosu na 2000. (377 tisuća), te je rezultat politike poticaja i potpora kojima je cilj približiti hrvatsku situaciju europskim standardima.

Natrag na deklaraciju
vise o tome

4. Razlozi slabljenja prodaje sira i vrhnja na tržnicama složeni su: osiromašenje građana, promjena radnog vremena i dnevnog ritma mlađih generacija koja ne pogoduje razvoju otvorenih tržnica, promjena kupovnih i prehrambenih navika potaknuta pojavom velikih trgovačkih centara, razvojem mliječne industrije i bezgotovinskog plaćanja. Pored ovih općih postoje i razlozi slabljenja prodaje na svakoj pojedinoj tržnici. Na tržnici Kvatrić prodaja je oslabila preseljenjem tržnice na novu lokaciju. Pored toga, iako je sagrađena nova tržnica, tamo mljekarice nisu dobile svoje mjesto u zatvorenom dijelu. Na tržnici Trešnjevka u posljednjih godinu i po, mljekarice su preseljene tri puta, te danas stoje u donjem dijelu tržnice, čime su, udaljenije od tramvaja, i najfrekventnijeg dijela tržnice, izgubile znatan dio kupaca. Higijenski uvjeti klupa tamo su ispod svake razine. Na tržnici Utrine, mljekarice su postavljene u dijelu tržne dvorane koji se nalazi ispod rešetkastog stropa na kojem borave golubovi. Ovakvi nehigijenski uvjeti svakako ne pogoduju privlačenju novih, mlađih generacija kupaca.

Natrag na deklaraciju
vise o tome

5. Preko pet stotina žena dolazi uglavnom jednom do dva puta tjedno na zagrebačke tržnice, te tako privređuje domaćinstvima koja ukupno broje oko 2000 osoba. To će reći da osim kulturoloških, postoje i socijalni razlozi za bavljenje zagrebačkim mljekaricama, koje predstavljaju organiziranu kućnu radinost veličinom usporedivu sa manjom tvornicom. Tijekom rujna i listopada 2003. razgovarali smo sa 448 mljekarica na 6 zagrebačkih tržnica, i kroz četrdeset i jedno pitanje prikupili podatke o njihovom osobnom, obiteljskom i socijalnom položaju. Pripremili smo bazu podataka koju nudimo odgovornim i zainteresiranim ustanovama i pojedincima.

Natrag na deklaraciju
vise o tome

6. 31. kolovoza 2002. na tržnici Dolac, u okviru Urbanog festivala, simboličkim besplatnim dijeljenjem sira i vrhnja građanima, pokrenuli smo inicijativu za zaštitu zagrebačkih mljekarica kao tradicionalong zanimanja i važne kulturne baštine. Podijelili smo oko 500 letaka sa Deklaracijom o mljekaricama, 160 sireva i duplo toliko mjerica vrhnja, te prikupili tristotinjak potpisa podrške građana koji su se upisali u Knjigu molbi za 22. stoljeće. Do rujna 2003. u Knjigu se upisalo ukupno 650 građana u Zagrebu, Dubrovniku, Berlinu i Ljubljani. Između ostaloga potpis podrške mljekaricama dali su Dunja Vejzović, Francesca von Habsburg, Sir Roger Moore (James Bond)…
/fotke s akcije na Dolcu/

Natrag na deklaraciju